(Linkovi u ovom članku vode stranicama na danskom.)
Dansko državljanstvo se može steći na više načina, koje ćemo opisati u ovom članku. Državljanstvo se na danskom zove i statsborgerskab i indfødsret, ali to je ista stvar - indfødsret je samo stari naziv.
Ovdje možeš vidjeti danski Zakon o državljanstvu koji je trenutno na snazi.
Dansko državljanstvo se može steći na sljedeće načine:
1. Pri rođenju
2. Na osnovu braka roditelja nakon rođenja
3. Usvajanjem
4. Na osnovu izjave
5. Putem naturalizacije
1. Državljanstvo pri rođenju
Državljanstvo roditelja određuje državljanstvo djece kad se rode. Pravila se mogu vidjeti u danskom Zakonu o državljanstvu (Indfødsretsloven). U tom pogledu je bitno koji je zakon važio kad su djeca rođena:
Ako su roditelji u braku kad se dijete rodi, ono će automatski dobiti dansko državljanstvo ako je rođeno:
- prije 1. januara 1979. i otac je danski državljanin, ili
- 1. januara 1979. ili kasnije, i jedno od roditelja je danski državljanin
Ako roditelji nisu u braku kad se dijete rodi, ono će automatski dobiti dansko državljanstvo:
- ako je majka danski državljanin, bez obzira kad je dijete rođeno
- ako je samo otac danski državljanin, i dijete je rođeno u Danskoj 1. februara 1999. ili kasnije
To znači, ako je majka strani, a otac danski državljanin, nisu u braku i dobiju dijete u inostranstvu ili prije 1. februara 1999, ono neće automatski postati danski državljanin. Ako se roditelji kasnije vjenčaju, dijete će istom prilikom steći dansko državljanstvo.
Prema § 1 u danskom Zakonu o državljanstvu, djeca automatski dobijaju dansko državljanstvo ako su roditelji vjenčani i jedno od njih je danski državljanin, bez obzira gdje je dijete rođeno.
Ako roditelji nisu u braku kad se dijete rodi, ono će automatski dobiti dansko državljanstvo ako je majka danski državljanin. Ako je majka strani, a otac danski državljanin, dijete će dobiti dansko državljanstvo samo ako je rođeno u Danskoj. Ako je rođeno u nekoj drugoj državi, može tražiti državljanstvo putem naturalizacije.
2. Državljanstvo na osnovu braka roditelja nakon rođenja
Ako dijete čiji je otac danski, a majka strani državljanin nije automatski dobilo dansko državljanstvo, može ga dobiti ako se roditelji vjenčaju nakon što je dijete rođeno. Dobijeno državljanstvo će važiti i ako se roditelji kasnije rastanu ili razvedu. Osim toga dijete mora imati manje od 18 godina i ne smije biti u braku. Ovo pravilo je sadrženo u § 2 danskog Zakona o državljanstvu.
3. Državljanstvo usvajanjem
Usvojena djeca ispod 12 godina
Dijete od ispod 12 godina koje je usvojeno iz druge države u skladu sa danskom ili priznatom inostranom dozvolom za usvoj, automatski dobija dansko državljanstvo ako ga usvoji:
- nevjenčan danski državljanin ili
- bračni par od kojeg je barem jedno danski državljanin
Dansko državljanstvo stupa na snagu kada i usvojenje pod uslovom da je ono priznato po danskom zakonu.
Dijete koje usvoji njegova maćeha ili očuh može dobiti dansko državljanstvo samo putem naturalizacije, tj. donošenjem zakona.
Djeca ispod 12 godina ne moraju ispuniti uslove o boravku u Danskoj, dokumentaciji poznavanja danskog jezika i sl.
Za više infromacija pročitaj § 2A danskog Zakona o državljanstvu.
Usvojena djeca preko 12 godina
Dijete od preko 12 godina koje iz inostranstva usvoji danski državljanin ne dobija automatski dansko državljanstvo, već ga samo može dobiti putem naturalizacije, tj. donošenjem zakona. Dijete mora u policijskoj stanici podnijeti molbu o naturalizaciji i tom prilikom priložiti dokumentaciju poznavanja danskog jezika itd. Osim toga, dijete mora boraviti u Danskoj najmanje 2 godine prije podnošenja molbe.
4. Državljanstvo na osnovu izjave
Za državljane nordijskih zemalja (Finska, Islan, Norveška i Švedska) postoji posebna procedura. Oni mogu pod određenim uslovima steći dansko državljanstvo davanjem izjave državnoj upravi (statsforvaltning).
Državljani Finske, Islanda, Norveške i Švedske mogu dati izjavu ako:
- su nekažnjavani i
- nisu optuženi prema kaznenom zakonu
- imaju između 18 i 23 godine i
- živjeli su u Danskoj ukupno najmanje 10 godine, a od toga najmanje 5 godina u toku posljednjih 6 godina
Osim toga državljani Finske, Islanda, Norveške i Švedske mogu dati izjavu ako su:
- stekli državljanstvo u tim zemljama na neki drugi način sem naturalizacije (tj. ne putem molbe već npr. pri rođenju),
- napunili 18 godina,
- živjeli u Danskoj posljednjih 7 godina, i
- nisu za to vrijeme osuđeni na zatvor ili neku drugu kaznu ekvivalentnu zatvoru.
Za osobe rođene u Danskoj koje su izgubile dansko državljanstvo sticanjem stranog državljanstva postoje posebna pravila za ponovno sticanje danskog državljanstva.
Izjava o danskom državljanstvu se može dati jednoj od državnih uprava (statsforvaltning), ombudsmanu na Farskim Ostvrima ili ombudsmanu na Grenlandu.
Žalba nakon evt. odbijenice se šalje Ministarstvu za integraciju.
Za više informacija pročitaj §§ 3-5 danskog Zakona o državljanstvu.
5. Državljanstvo putem naturalizacije
Ako ne ispunjavaš uslove za dobijanje danskog državljanstva na gore navedene načine, možeš podnijeti molbu kojom tražiš dansko državljanstvo. U tom slučaju moraš ispuniti niz uslova, koje je usvojio Parlament.
Ako ih ispunjavaš, možeš biti uključen u prijedlog za zakon o dodjeli državljanstva. Postaćeš danski državljanin kad prijedlog bude usvojen i zakon stupi na snagu. Ovaj proces se zove sticanje državljanstva putem naturalizacije.
Ovdje možeš vidjeti koje sve uslove moraš ispuniti.
Tekst od Servisa za strance - Ministarstva za izbjeglice, imigraciju i integraciju
